Novac, moć i slava stari je trojac koji neprestano pretendira na mjesto gospodara života. Sve sofisticiraniji, manje zamjetljivi i stoga sve agresivniji marketing koji diktira svaki segment čovjekova života, dobrodošla im je pomoć. Nitko nije siguran. I dok uzimaju sve ono što vrijedi, poput odnosa, kako sa Bogom, bližnjima, samim sobom, tako i sa okolišem, za uzvrat daju jedino strah i otuđenost. Na vrhu je naime mjesta malo i svi su konkurenti, a ne suradnici. Zatočenici vlastite krivo usmjerene žudnje oni na vrhu se, ne birajući sredstva, tamo nastoje održati i pri tom u to ropstvo nastoje zarobiti što više drugih.

Zagrijavanje Plavog planeta i klimatske promjene, globalno izumiranje vrsta tako su samo posljedica čovjekove krivo usmjerene težnje višem, snažnijem, bržem. Nemilice se troše prirodna bogatstva zaboravljajući da su rezerve ograničene. Ostala bića koja gube stanište i hranu te su zbog toga osuđena na izumiranje, ne samo kao jedinke već i kao čitave vrste, samo su kolateralne štete u toj sagi o razvoju. Čijem razvoju? Iako hrane ima dovoljno, broj gladnih u svijetu sve je veći. Sada, prema podacima UN-a, iznosi 842 milijuna ljudi. Od toga je u industrijaliziranim zemljama gladno 10 milijuna, 34 milijuna u zemljama u tranziciji, a 798 milijuna u zemljama u razvoju. Genetski modificirani usjevi teško da su rješenje problema koji zapravo ne postoji. Jer nije problem u hrani, problem je u ljudima. Onima koji je imaju napretek i kojima nikad nije dosta. Jedino zato hrana, baš kao i lijekovi, neće doći niti za ovaj Božić do onih kojima su potrebni.

Ispušni plinovi iz automobila glavni su uzrok smoga, onečišćenja zraka u gradovima. Smog pak povećava rizik od raka pluća. U isto vrijeme emisije stakleničkih plinova zagrijavaju temperaturu Plavog planeta. Snježna kapa Kilimandžara tako bi već za nekih dvadesetak godina mogla postati tek uspomena na fotografiji. Čovjek je, a ne leopard, izgleda krenuo za krivim tragom i zato se izgubio, ne u snjegovima te legendarne afričke planine već pustoši koju je sam izazvao. No, u toj će pustinji nečeg ipak biti u izobilju. Otpada. A tom globalnom problemu također pogoduju modni trendovi. Dok je nekad čovjeku bio dostatan jedan par cipela, danas to više nisu niti pet. O mobitelima, tom ljubimcu bez kojeg se više ne može, da i ne govorimo. Ta i njih je potrebno redovito mijenjati.

Uništavanje, pak, amazonske prašume, osim razaranja planetarnih pluća i ugrožavanja brojnih vrsta uzrokuje i širenje malarije. Sveprisutna buka koja se smatra jednim od najagresivnijih onečišćenja modernog doba smanjuje prostor tišini neophodnoj za jasno razmišljanje i sabranost. Što nam onda preostaje? Borba za život božićnih drvaca svakako se ne bi trebala svrstati u akciju tipa: mali korak od kojeg sve počinje. Naime, božićna drvca koja se nalaze na tržištu uzgajaju se poput neke druge kulture. U svom su razvoju izvršila sve općekorisne funkcije, poput, proizvodnje kisika i pročišćavanja zraka, stvaranja i čuvanja tla, pročišćavanja vode i dr., a njihova je prodaja ujedno i izvor prihoda za čitave obitelji. Njihovom se dakle sječom, barem u Lijepoj našoj, šume ne uništavaju. Šumski se fond čak i povećava budući da šuma osvaja tužno velik broj napuštenih i zapuštenih poljoprivrednih površina. Drugo su tropske prašume koje se nemilosrdno sijeku i čija je zaštita uistinu neophodna.

Stoga je, iako je to puno teže, umjesto zazivanja milosti za božićna drvca, zapravo važnije mijenjati potrošačke navike. Tada tropske ribice možda ne bi bile ugrožene. Naime, raznobojnim ribicama koje žive u vodama otočne državice Vanutu u Oceaniji prijeti izumiranje zato što su nakon uspjeha crtića "Potraga za Nemom" postale vrlo traženi kućni ljubimci. Djelić tople priče o hrabroj ribici koja se izlaže opasnostima oceana kako bi ponovo našla svog sina pripadnici ljudske vrste tako žele zarobiti u akvariju ne razmišljajući o posljedicama koje će ta njihova želja izazvati.