Da je sve na ovom svijetu povezano ne treba posebno naglašavati. Manji ekosustavi povezani su u one veće, a svi skupa u onaj najveći koji se zove planet Zemlja... Da je lanac čvrst toliko koliko mu je čvrsta najslabija karika, također je poznato. Međutim, unatoč rastućoj svijesti o međusobnoj povezanosti svega živog, malo tko će se zapitati koja je njegova uloga u remećenju i, možda, uspostavljanju već narušene ravnoteže.

Zemlje članice Europske unije temeljem Direktive o zaštiti ptica i Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore dužne su odrediti (i učinkovito zaštititi) područja važna za opstanak na europskoj razini ugroženih vrsta i staništa. Ta će područja biti ujedinjena u EU ekološku mrežu – Natura 2000. Vlastitim Zakonom o zaštiti prirode i Hrvatska se obvezala na izradu Nacionalne ekološke mreže koja će obuhvatiti područja, ekološki značajna ne samo u nacionalnim već i u međunarodnim razmjerima. Naša će ekološka mreža, ukoliko sve bude išlo prema planu, biti dio Sveeuropske ekološke mreže (PEEN) koju izrađuje Europski centar za zaštitu prirode i koja bi trebala biti uspostavljena do 2008.

Nositelj projekta uspostavljanja naše ekološke mreže je Državni zavod za zaštitu prirode, a da misle ozbiljno potvrđuje i činjenica da je Nacionalna ekološka mreža ili CRO-NEN kako joj glasi nadimak, odnedavno prisutna i na Mreži nad mrežama. Naime, dobila je svoju stranicu na Internetu, a njezino vam pretraživanje toplo preporučamo. Dovoljno je upisati www.cro-nen.hr i saznat ćete sve o mrežama i mrežicama koje život znače. Jer zaštićena područja poput nacionalnih parkova i parkova prirode teško da mogu opstati ukoliko su svedeni na otočiće u oceanu ljudskog utjecaja čiji nasrtljivi valovi polako smanjuju njihovu površinu stalno osvajajući komadić po komadić i na taj način sužavajući ionako oskudan životni prostor mnogim vrstama.

Ideja takvih mreža je, ne samo prikupljanje podataka, zbog čega je i jedan od glavnih zadataka uspostava Nacionalnog sustava monitoringa bioraznolikosti, već i pravo umreživanje takvih zaštićenih područja putem koridora koji će omogućiti nesmetano kretanje vrsta. Primjerice, šumski kompleksi omogućit će slobodno kretanje medvjedima i vukovima, rijeke ribama, a živice koje su nekada razgraničavale polja također će imati važnu ulogu u migracijama, primjerice, ptica. Spomenuti Nacionalni sustav monitoringa biorazolikosti uključivat će, kako stručnjake, tako i amatere, a pomoć učenika osnovnih i srednjih škola također bi dobro došla.

Prvi program takve vrste koji je pokrenuo Državni zavod za zaštitu prirode odnosi na prebrojavanje gnijezda lastavica i piljaka. Iako su to česte ptice u Lijepoj našoj, i nisu baš najugroženije, to ne znači da nije potrebno stalno pratiti stanje njihove populacije. Jer, postoje podaci da im brojnost u nekim zemljama Europe opada, što se pripisuje intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Da bi opstale, lastavice i piljci trebaju stanište za gniježđenje, blato kao materijal za gnijezda te hranu – uglavnom muhe i komarce. Budući da je riječ o pticama selicama, zimovanje će provesti u Africi, pa iako se obično kaže da jedna lasta ne čini proljeće, njihov povratak na naše prostore definitivno najavljuje smjenu godišnjih doba. Što se programa prebrojavanja njihovih gnijezda tiče, on će trajat od 26. travnja do 7. svibnja 2004. Sve osnovne i srednje škole pozvane su da se aktivno uključe, a za tu je svrhu napravljen i info-letak sa ključnim informacijama i obrascem za prebrojavanje. Sve navedeno, ako već ne u školi, može se naći na webu Ekološke mreže – www.cro-nen.hr. Podatke o vrsti ptice, njezinom ponašanju te gdje se gnijezdo nalazi kao i svoje osobne podatke potrebno je poslati poštom na Državni zavod za zaštitu prirode, Bogovićeva 1a, 10 000 Zagreb s naznakom Prebrojavanje gnijezda lastavica i piljaka. Rezultati akcije prebrojavanja bit će objavljeni u povodu 22. svibnja, Svjetskog dana biološke raznolikosti, kada Hrvatska ujedno obilježava i Dan zaštite prirode, a uručit će se i nagrade za najuspješnije dječje likovne i literarne radove na temu Lastavice.

Zemlje članice Europske unije temeljem Direktive o zaštiti ptica i Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore dužne su odrediti područja važna za opstanak na europskoj razini ugroženih vrsta i staništa. Ta će područja biti ujedinjena u EU ekološku mrežu – Natura 2000. Vlastitim Zakonom o zaštiti prirode i Hrvatska se obvezala na izradu Nacionalne ekološke mreže koja će obuhvatiti područja, ekološki značajna ne samo u nacionalnim već i u međunarodnim razmjerima.