Prvo, ikada provedeno, globalno istraživanje podvodnih livada morske trave, koja obrubljuje svjetske obale, otkriva da je u posljednjih deset godina izgubljeno 15 posto tog ekosustava.

Procjenjuje se da je ukupna površina prekrivena livadama morskih cvjetnica samo 177.000 četvornih kilometara, a i ta se površina u posljednjih deset godina smanjila za 15 posto. More oko Danske u zadnjih je 40 godina gotovo ostalo bez livada zbog zagađenja i isušivanja mora radi dobivanja kopnenih površina. To smanjivanje osjeća i Mediteran uz južnu obalu Francuske, kao i istočna obala Sjedinjenih Država.

Ugrožene hrvatske ptice

Gotovo polovica ptičjih vrsta zabilježenih u Hrvatskoj nalaze se na Crvenoj listi, a čak četvrtina njih smatra se visoko ugroženim.

Hrvatska, naime, pripada u ornitofaunom najbogatije, najraznolikije i u pogledu zaštite ptica najvažnije europske zemlje, ali je samo 40 posto njezinih ptica sigurno i ne smatra ih se ugroženima. Od ukupno 375 svih ptičjih vrsta, 88 njih je pod višim kategorijama ugroženosti, od čega 77 gnjezdarica, 18 negnijezdećih i sedam koje spadaju u obje vrste, navodi se u Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske. Ako se ne poduzmu odlučne mjere, bogatstvo ptičjeg svijeta u neposrednoj će budućnosti veoma brzo nestajati.

Lov i krivolov utječe na najviše ugroženih vrsta (78 posto) i to najčešće u Dalmaciji. U dolini Neretve poprima katastrofalne razmjere. Najugroženije su ptice vlažnih staništa i močvara, čak 46 posto svih ugroženih su močvarice. Uređivanje rijeka i smanjivanje poplavnih područja, prema stručnjacima, veća je opasnost od lova jer djeluje nepovratno. Po ugrožavanju ptičjih staništa slijede poljodjelstvo, turizam i uređivanje šuma.

Najvažnija područja za zaštitu ugroženih vrsta su Podunavlje i donje Podravlje (22 vrste), Posavina i šaranski ribnjaci diljem Slavonije (po 21 vrsta), sjeverna Dalmacija (11 vrsta), donje Poneretvlje (10 vrsta ) i druga.

Kritično ugrožene vrste su mali vranac, stepski sokol, sova močvarica, šljuka kokošica, blistavi ibis, patka gogoljica, patka kreketaljka, vlastelica, mala čigra, crvenonoga prutka, veliki ronac i crnoprugasti trstenjak.

Dodajmo na kraju i kako se u Hrvatskoj gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta, što je više nego u većini velikih europskih država (Poljska 73, Njemačka 68, Velika Britanija 55).