Zbog klimatskih promjena problema će imati i ribe ali i ribari. Naime, ribe Sjevernih mora zbog porasta temperature Plavog planeta emigriraju u hladnije vode. Indijci, pak, muku muče sa lovokradicama koji im bezdušno ubijaju preostale tigrove. Nešto vedrije vijesti stižu iz Afrike gdje je u planinskim šumama Tanzanije otkrivena nova vrsta majmuna – planinski mangabej. Riječ je o prvom takvom otkriću u zadnjih 20 godina koje pokazuje da u nekim slabo istraženim krajevima Plavog planeta još uvijek ima vrsta za koje niti ne znamo da postoje. No, prije negoli ih i uspijemo upoznati mogle bi iščeznuti.

Dosad je u svijetu identificirano 1,75 milijuna vrsta, no to je samo manji dio budući da se procjene kreću od 13 milijuna pa sve do 100 milijuna. Međutim, to bogatstvo svakog dana rapidno se smanjuje jer je bioraznolikost, dakle bogatstvo živih bića, ali i ukupna raznolikost gena na zemlji, drastično ugrožena.

Dosad je u svijetu identificirano 1,75 milijuna vrsta, no to je samo manji dio budući da se procjene kreću od 13 milijuna pa sve do 100 milijuna. Međutim, to bogatstvo svakog dana rapidno se smanjuje jer je bioraznolikost, dakle bogatstvo živih bića, ali i ukupna raznolikost gena, ekoloških sustava i krajobraza na svemirskoj arci koju obično zovemo Zemlja, drastično ugrožena. Alarmno zvono već se odavno oglasilo, no njegov zvuk izgleda ne dopire do jednog od glavnih krivaca za to nestajanje života – čovjeka.

Upravo da bi se upozorilo na globalnu prijetnju koju će neki znanstvenici nazvati 6. veliko izumiranje vrsta, 22. svibnja, obilježava se Međunarodni dan bioraznolikosti. U Hrvatskoj taj dan se ujedno obilježava i kao Dan zaštite prirode. Ipak, na taj dan, 22. 05. 2005. Lijepa naša, nažalost još uvijek, jedina u Europi, nama popis ukupne flore i faune koja na ovim prostorima obitava. No, zato se volimo hvaliti bogatstvom naše bioraznolikosti. Razlozi pak zašto Hrvatska još uvijek nema popis flore i faune, i to što je većina dosad prikupljenih podataka staro i šezdesetak godina, uglavnom se objašnjavaju – sustavom! Bolje rečeno njegovim nedostatkom. Naime, Ministarstvo znanosti financira samo znanstvene projekte dok je inventarizacija flore i faune – stručni projekt. A budući da kod nas dosad nije postojala institucija koja bi financirala takav stručni projekt – do inventarizacije nikad nije došlo. Opravdanje koje teško da nam može osvjetlati obraz na međunarodnim skupovima gdje skrušeno priznajemo da smo jedini koji svoje biljne i životinjske vrste zasad još nisu popisali.

Ekološka mreže predstavlja svojevrstan azil za ugrožene vrste. Osim nacionalnih parkova i parkova prirode, koji čine njezinu okosnicu, mreža će obuhvatiti i neka druga područja na koja se niti ubuduće neće odnositi takav režim zaštite već će se ista provoditi putem planova upravljanja.

Uspostavom Državnog zavoda za zaštitu prirode 2003. godine Hrvatska je napokon dobila instituciju koja bi trebala taj zadatak privest kraju, no to će ipak najviše ovisiti o količini novca koji će se iz budžeta namijeniti za zaštitu prirode. No, da sve ipak nije tako crno, pokazuju rezultati jednog upravo dovršenog projekta. Riječ je o projektu LIFE III – Uspostava nacionalne ekološke mreže, popularno nazvane CRO-NEN. Ista bi trebala biti proglašena do kraja ove godine, a pred svima je konzultativni proces kako bi se usuglasili interesi vlasnika i korisnika područja koja su predložena za ekološku mrežu. Naime, uspostava ekološke mreže je obvezna želimo li ući Europsku uniju. Ona će ujedno bito i dio Sveeuropske ekološke mreže i mreže NATURA 2000. Zaštita prirode će tako prosperirati, ne zato što nam je do nje stalo već zato što to od nas traži EU. Ovaj je projekt, primjerice, težak 560 000 eura od čega je 70% izdvojila Europska komisija iz fonda LIFE dok je ostatak podmiren iz proračuna. Prijedlog hrvatske ekološke mreže sadrži ključna područja za zaštitu prirode i zasad prekriva 24% teritorija Lijepe naše, a sa koridorima, jer mreža k'o mreža - mora biti povezana, sadrži 44% teritorija. Na Sinjem se moru čak 70% područja smatra važnim za morske ptice, dupine, morske kornjače, livade morskih cvjetnice. Ovaj, prvi prijedlog hrvatske ekološke mreže dobiven je nakon dvije i pol godine rada i temelji se na znanstvenim podacima.

Ekološka mreže predstavlja svojevrstan azil za ugrožene vrste. Osim nacionalnih parkova i parkova prirode, koji čine njezinu okosnicu, mreža će obuhvatiti i neka druga područja na koja se niti ubuduće neće odnositi takav režim zaštite već će se ista provoditi putem planova upravljanja. Ništa manje nije važna niti uspostava Nacionalnog sustava monitoringa bioraznolikosti u koji se kani uključiti stručnjake ali i amatere koji će vrijedno prikupljati i dojavljivati podatke. Više informacija o mreži koja život znači mnogim vrstama, kao i monitoringu možete potražiti na webu: www.cro-nen.hr.

IE 5; 800x600      
CP 1250      

[ Home | O nama | Arhiv | Linkovi | Mapa | E-mail | Narudžbe | Pomak | Razno | Tražilica ]
© Pogled - katolički list za mlade - www.pogled.org - Pomak - pokret mladih katolika ®